10. 11. 2023.
(Zagreb, 10. studenoga 2023.) Dan Hrvatskog centra kompetencija za HPC održan je 8. studenog u Srcu i okupio je nacionalne i europske stručnjake iz područja računarstva visokih performansi (high performance computing, HPC).
Program događanja započeo je uvodnim obraćanjima ravnatelja Srca Ivana Marića koji je istaknuo važnost računarstva visokih performansi za razvoj znanosti i gospodarstva ali i društva u cjelini, te predstavnice Ministarstva znanosti i obrazovanja Jelene Ilić Dreven koja je naglasila kontinuiranu podršku ministarstva radu Hrvatskog centra kompetencija za HPC, ali i razvoju i primjeni HPC-a u Hrvatskoj.
Uslijedila su izlaganja na temu „HPC u Europi – stanje i planovi za budućnost“ koja su održale Klara Meštrović iz Zajedničkog poduzeća za europsko računalstvo visokih performansi (EuroHPC JU) i Natalie Lewandowski iz High-Performance Computing Center Stuttgart, koordinatora projekta National Competence Centres in the framework of EuroHPC Phase 2 – EuroCC 2. Klara Meštrović je istaknula kako je EuroHPC JU u Europi na raspolaganje stavio sedam superračunala te da besplatan pristup tim računalima imaju korisnici iz akademske zajednice, javne uprave i industrije (MSP). Natalie Lewandowski je pojasnila da su za potrebnu edukaciju o HPC-u i pomoć u prijavi za korištenje superračunala u Europi, ali i Hrvatskoj na raspolaganju stručni timovi mreže nacionalnih centara kompetencija za HPC u više od 30 zemalja.
Rad Hrvatskog centra kompetencija za HPC predstavilo je svih pet hrvatskih institucija koje sudjeluju u projektu. Redom su stavili naglasak na prednost rada na superračunalima i složili se da je u praksi HPC ubrzao mnoge procese u istraživanju i olakšao inovacije. Partneri su također naglasili važnost pružanja podrške stručnjaka za HPC tvrtkama u prijavi i korištenju HPC tehnologije, bez čega je jača primjena HPC-a nezamisliva.
Drugi tematski blok bio je posvećen primjeni HPC-a u praksi, a u njemu su sudionici događanja iznijeli svoje primjere dobre prakse korištenja HPC resursa, pri čemu su se složili da je suradnja i komunikacija sa Hrvatskim centrom kompetencija za HPC vrlo dobra i izuzetno važna. Svi primjeri iz prakse koji su predstavljeni, ukazali su da primjena HPC-a smanjuje troškove i ubrzava procese istraživanja, neovisno o području u kojem se primjenjuje.
Prof. Tomáš Mrkvička sa Sveučilišta Južne Češke u Českim Budejovicama prezentirao je svoj paket GET za programski jezik R namijenjen neparametarskom testiranju značajnosti parametara funkcionalnih modela, temeljenom na permutaciji opaženih vrijednosti ili Monte Carlo uzrokovanju. U slučajevima modeliranja slikovnih podataka mozga ili analize sličnosti genoma koji su demonstrirani tijekom prezentacije, testiranje značajnosti iziskuje generaciju iznimne količine eksperimenata ili obradu velike količine podataka, zbog kojih su značajni računalni resursi ne samo poželjni već i nužni, i zato pogodni za izvršavanje na sustavima HPC.
HPC kao neizostavan alat za rješavanje izazova u suvremenom društvu
U programu Dana Hrvatskog centra kompetencija za HPC održan je i okrugli stol „Uloga HPC-a u rješavanju zahtjevnih izazova u znanosti i poslovanju“ u kojem su sudjelovali dr. sc. Kristian Horvath iz DHMZ-a, prof. dr. sc. Josip Knezović s Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, Klara Meštrović iz Zajedničkog poduzeća za europsko računalstvo visokih performansi, Luka Bilić iz Selvite d.o.o. te Emir Imamagić iz Srca, a moderirao ga je zamjenik ravnatelja Srca Dobriša Dobrenić.
Prof. dr. sc. Josip Knezović s FER-a istaknuo je ulogu FER-a u projektu European Processor Initiative (EPI), kojim će se izraditi novi procesor opće namjene za buduća europska superračunala. Vezano uz potrebe formalnog obrazovanja novih studentskih generacija o HPC tehnologiji. Prof. Josip Knezović smatra da bi zbog svoje opće namjene i interdisciplinarne primjene, edukaciju o primjeni HPC-a trebalo uvesti i u brojnim drugim područjima, odnosno fakultetima.
Dr. sc. Kristian Horvath objasnio je kako napredni HPC sustavi pomažu u proučavanju klime na primjerima korištenja superračunala od strane DHMZ-a u zadnjih 30-ak godina. Podatke dobivene s novih meteoroloških senzora DHMZ će učiniti javno dostupnima te tako omogućiti istraživanja nad tim podacima i subjektima izvan DHMZ-a .
Luka Bilić je rekao kako industriji lijekova uvijek treba dodatnih HPC resursa u radu na velikim istraživanjima te da klijenti imaju sve više potreba, pogotovo prilikom stvaranja novih lijekova što je vrlo kompleksan i skup proces, i zato je važno da na raspolaganju stoje superračunala kao što su „Supek“, „Vega“, „Karolina“, „Leonardo“ i druga.
Klara Meštrović iz EuroJHPC JU je dodala da će od iduće godine u okviru EuroHPC JU biti na raspolaganju još novih superračunala, pri čemu će neka biti specijalizirana za kvantno računarstvo i aplikacije iz područja umjetne inteligencije da će se povećati budžet za AI aplikacije. Također, vrlo vrijedna inicijativa je EUMaster4HPC koja okuplja europska sveučilišta, istraživačke/superračunske centre i industrijske partnere s misijom definiranja zajedničkog kurikuluma za HPC diljem Europe.
Otvorilo se pitanje potencijalne suradnje Hrvatskog centra kompetencija za HPC i EDIH-a (European Digitial Innovation Hub) te je zaključeno da unatoč određenim nedorečenostima nema preklapanja u radu te da je suradnja dobrodošla. Upravo takvu blisku suradnju će Srce ostvariti kroz projekt CROBOHUB ++ na kojem se nude usluge iz tri ključna područja: umjetna inteligencija, kibernetička sigurnost i računarstvo visokih performansi, a predstavljat će središnje mjesto pružanja potpore malim i srednjim poduzećima usmjerenim na digitalnu i zelenu transformaciju u razvoju poslovanja. Srce će pružati podršku u području računarstva visokih performansi, uključujući pristup znanju i tehnologijama Hrvatskog centra kompetencija za HPC. Prijaviti se može ovdje.
Također je rečeno da je novo projektno razdoblje dobra prilika za dogovor oko diverzifikacije izvora financiranja.
Svi su se složili da je neiskorišteni HPC resurs najskuplji resurs, stoga je važno poticati akademsku zajednicu, javnu upravu i gospodarstvo na korištenje hrvatskih i europskih superračunala, a inicijativa poput EuroHPC JU, ali i kontinuirana potpora nacionalnih centara kompetencija za HPC je ključna i nužna.
